Švajcarska je mala država u zapadnoj Evropi. Graniči se sa Nemačkom, Austrijom, Italijom, Francuskom i Lihtenštajnom. Glavni grad je Bern. Ostali veliki gradovi su Ženeva i Cirih. Švajcarska nije članica Evropske unije. Valuta Švajcarske je švajcarski franak.

Stanovništvo uredi

Stanovništvo Švajcarske je nešto više od 8 miliona. Rimokatolicizam je najrasprostranjenija religija. Skoro 45 odsto stanovništva praktikuje rimokatolicizam. Muslimani, pravoslavni hrišćani i judaizam su druge praktikovane religije.


Švajcarska je višejezična i ima četiri nacionalna jezika: nemački, francuski, italijanski i retoromanski. Ostali govorni jezici su španski, portugalski i turski. Švajcarska ima stopu pismenosti od skoro 100 odsto. Obavezno obrazovanje je od 5 do 16 godine.

 

Kao i mnoge evropske nacije, Švajcarci su veliki ljubitelji fudbala, a nacionalni tim ima široku podršku. Mnogi Švajcarci takođe prate hokej na ledu. Tokom poslednjih nekoliko godina nekoliko švajcarskih tenisera, poput Rodžera Federera i Martine Hingis, višestruko su bili šampioni na grend slem turnirima u pojedinačnoj konkurenciji. Jedan od najboljih klizača na svetu je Švajcarac Stefan Lambiel. Švajcarska je takođe dom uspešnog jedriličarskog tima Alingija. Ostali sportovi u kojima su Švajcarci bili uspešni uključuju mačevanje, kajak i kanu na divljim vodama, hokej na ledu, odbojku na pesku i skijanje.

Znamenitosti uredi

Većina  turista posećuju  Švajcarsku da bi  uživali  u lepim prizorima i čistom alpskom vazduhu, a pored toga  budu zadivljeni  i kulturnim  blagom koje se krije u švajcarskim gradovima. Mesta kao što su Cirih, Ženeva, Bazel i Lucem posetiocima nude  vrhunske muzeje, razvijenu umetničku scenu, dobro očuvane stare  građevine , ukusnu hranu i sve druge lepote koje nude istoriski gradovi  .

 

Glavna turistička atrakcija u Švajcarskoj su Alpi. Turističke ture za posetioce nude vožnje kroz planine i pored  jezera , a postoji i veliki broj planinskih staza, kao i mesta za kampovanje. Skijanje je zimi omiljena aktivnost ne samo turistima, već i Švajcarcima. Najpoznatiji ski centri  su Grindelvald (Grindelwald), Gstad(Gstaad), Cermat (Zermatt) i naravnočuveno svetsko zimovalište – Sent Moric  (St Moritz) gde se okuplja svetski „džet-set“.



Istorija uredi

Švajcarska ima dugu istoriju neutralnosti — nije bila u ratu od 1815. godine. Sedište je mnogih međunarodnih organizacija, uključujući Crveni krst i Svetsku trgovinsku organizaciju. 1920. Švajcarska je pristupila Ligi naroda, a 1963. Savetu Evrope. Švajcarska nije napadnuta ni u jednom od svetskih ratova. Tokom Drugog svetskog rata, Nemci su planirali da napadnu Švajcarsku, ali nikada nisu.

Geografija uredi

 

Sa površinom od 41285 kilometara (15.940 kvadratnih milja), Švajcarska je relativno mala zemlja. Stanovništvo obuhvata oko 8,4 miliona. Švajcarska je jedna od najplaninskijih zemalja Evrope. Više od 70 odsto njene površine pokrivaju Alpi. Najviša planina u Švajcarskoj je Monte Rosa sa 4.634 metra. Švajcarska se nalazi na granici najvećih jezera u Evropi.

Klima uredi

Leta su obično topla i vlažna povremeno sa periodičnim padavinama, tako da su idealna za pašnjake i ispašu. Zime u planinama se smenjuju sa suncem i snegom, dok su u nižim predelima zimi oblačnije i maglovitije.